You have Javascript Disabled! For full functionality of this site it is necessary to enable JavaScript, please enable your Javascript!

▷ Derecho-Right-Droit-Recht-Прав-Õigus-Δίκαιο-Diritto-Tiesību-حق-Dritt-Prawo-Direito-Juridik-Právo-权 ⭐⭐⭐⭐⭐

Legis

Ustav Sjedinjenih Država.

Mi ljudi Sjedinjenih Država, da bismo stvorili savršeniju Uniju, uspostavili pravdu, osigurali domaću tišinu, pružili zajedničku obranu , promicali opću dobrobit i osigurali blagoslove slobode sebi i našem Posteljstvu, odlučujemo i uspostaviti ovaj Ustav za Sjedinjene Države.

Članak I.

Odjeljak. 1.

Sve zakonodavne vlasti ovdje odobrena moraju biti stečena u Kongresu SAD-a, koji će se sastojati od Senat e i Zastupnički dom.

Odjeljak. 2.

Zastupnički dom sastoji se od članova koje svake druge godine biraju ljudi iz nekoliko država, a birači u svakoj državi moraju imati potrebne kvalifikacije za birače najbrojnijeg ogranka državnog zakonodavstva.
Nijedna osoba ne može biti predstavnik koji nije navršio dvadeset pet godina i ako je sedam godina građanin Sjedinjenih Država i koji, kad je izabran, ne može biti stanovnik te države u koju će biti izabran ,
Zastupnici i izravni porezi raspoređuju se u nekoliko država koje mogu biti uključene u ovu uniju, prema njihovim brojevima, a koji će se utvrditi dodavanjem ukupnom broju slobodnih osoba, uključujući one koje su dužne služiti tijekom godine, i isključujući Indijance koji nisu oporezovani, tri petine svih ostalih osoba. Stvarno nabrojavanje će se izvršiti u roku od tri godine nakon prvog sastanka Kongresa Sjedinjenih Država i tokom svakog sljedećeg razdoblja od deset godina, na način kako će odrediti zakon. Broj zastupnika ne smije biti veći od jednog na svakih trideset tisuća, ali svaka država ima najmanje jednog predstavnika; i dok se takvo nabrajanje ne izvrši, država New Hampshire ima pravo da upiše tri, Massachusetts osam, Rhode-Island i Providence plantaže jedan, Connecticut pet, New York, šest, New Jersey četiri, Pennsylvania osam, Delaware jedan, Maryland šest, Virginia deset, North Carolina pet, South Carolina pet, a Georgia tri.
Kad se u predstavništvu bilo koje države dogodi upražnjeno mjesto, Izvršno tijelo izdaje izborna pisma za popunjavanje takvih radnih mjesta.
Zastupnički dom će chuse njihov govornik i ostalih službenika; i imat će isključivu snagu nagona.

Odjeljak. 3.

Senat Sjedinjenih Država će se sastojati od po dva senatora iz svake države, izabranih njihovim zakonodavcem, na šest godina; a svaki će senator imati jedan glas.
Odmah nakon što budu okupljeni nakon prvih izbora, oni će biti podijeljeni jednako kao i tri klase. Sjedala senatora prve klase oslobađat će se nakon isteka druge godine, druge klase nakon isteka četvrte godine, a treće klase nakon isteka šeste godine, tako da jedna trećina može biti izabran svake druge godine; i ako se upražnjena radna mjesta događaju ostavkom ili na drugi način, za vrijeme stanke zakonodavstva bilo koje države, izvršna vlast može izvršiti privremene sastanke do sljedećeg sastanka zakonodavnog tijela, koji će popuniti takva slobodna radna mjesta.
Nijedna osoba ne može biti senator koji nije navršio trideset godina i koji je devet godina bio građanin Sjedinjenih Država i koji , kad je izabran, ne može biti stanovnik te države za koju bude izabran.
Potpredsjednik Sjedinjenih Država bit će predsjednik Senata, ali nema pravo glasa, osim ako nisu podjednako podijeljeni .
Senat chuse svoje oficire, ali i Predsjednika pro tempore, u odsutnosti potpredsjednik, ili kad obavlja Ured predsjednika SAD-a.
Senat će imati isključivu moć isprobati sve nakaze. Kad sjednu u tu svrhu, oni će se zakletvi ili potvrđivati. Kad se sudi predsjedniku Sjedinjenih Država, predsjedava glavno pravosuđe: i niti jedna osoba neće biti osuđena bez saglasnosti dvije trećine prisutnih članova.
Presuda u slučajevima počinjenja ne odnosi se samo na smjenu s dužnosti i izuzeće za obavljanje bilo kakve službe časti, povjerenja ili profita u Sjedinjenim Državama: ali stranka koja je osuđena ipak će biti odgovorna i podložna joj optužnici, suđenju, presudi i Puni shment, prema Zakonu.

Odjeljak. 4.

Vrijeme, mjesta i način održavanja izbora za senatore i predstavnike propisat će zakonodavstvo svake države; ali Kongres može u bilo kojem trenutku zakonom donijeti ili izmijeniti takve Pravilnike, osim u vezi s mjestima izabranih Senatora.
Kongres će okupiti barem jednom u svake godine, a takav sastanak će se prvog ponedjeljka u prosincu, osim ako oni moraju po zakonu imenuje neki drugi dan.

Odjeljak. 5.

Svaki dom bit će sudac izbora, povratka i kvalifikacija svojih članova, a većina svakog od njih čini kvorum za poslovanje; ali manji broj se može odgoditi iz dana u dan i može biti ovlašten da prisiljava nazočnost odsutnih članova na takav način i pod takvim kaznama koje svaki dom može predvidjeti.
Svaki dom može utvrditi pravila svog postupka, kazniti svoje članove zbog neurednog ponašanja i, uz saglasnost dviju trećina, isključiti člana.
Svaki dom vodi dnevnik svog rada i povremeno ga objavljuje, izuzev onih dijelova koji mogu, prema njihovoj presudi, zahtijevati tajnost; a Yeas i Nanovi članova bilo kojeg doma iz bilo kojeg pitanja na želju petine prisutnih bit će upisani u časopis.
Za vrijeme zasjedanja Kongresa nijedan dom se bez Saglasnosti drugog neće odgoditi duže od tri dana niti na bilo koje drugo mjesto osim onog u kojem će sjediti dva doma.

Odjeljak. 6.

Senatori i zastupnici dobit će naknadu za svoje usluge koja će se utvrditi zakonom i isplatiti iz trezora Sjedinjenih Država. Oni će u svim slučajevima, osim izdajstva, krivičnog djela i kršenja mira, biti privilegirani od uhićenja tijekom svojih posjeta sjednicama svojih domova, tijekom odlaska i povratka iz istih; a za bilo koji govor ili raspravu u bilo kojem domu neće biti ispitivani ni na jednom drugom mjestu.
Ne senator ili predstavnik, za vrijeme za koje je izabran, biti imenovan na bilo civilnog ureda u ovlasti SAD-u, koje će biti stvorene, ili doplatke čega će biti encreased tijekom tog vremena; i nijedna osoba koja ima bilo koji ured u Sjedinjenim Državama neće biti član bilo kojeg doma ili nastaviti svoj nastavak u uredu.

Odjeljak. 7.

Svi prijedlozi zakona za prikupljanje prihoda potječu iz Zastupničkog doma; ali Senat može predložiti ili pristati na amandmane kao na ostalim prijedlozima zakona.
Svaki prijedlog zakona koji će usvojiti Zastupnički dom i Senat, prije nego što postane zakon, bit će predstavljen predsjedniku Sjedinjenih Država; Ako odobri, potpisat će je, ali ako ne, vratiti je uz prigovore toj kući u kojoj je i nastao, koja će u cijelosti upisati prigovore u svoj časopis i krenuti s ponovnim razmatranjem. Ako se nakon takve preispitivanja dvije trećine tog doma slože oko donošenja prijedloga zakona, bit će upućeno , zajedno s prigovorima, drugom domu kojim će se također preispitati, a ako ga dvije trećine tog doma odobri, postat će Zakon. Ali u svim takvim slučajevima, glasovi obaju domova određuju se danima i neima, a imena osoba koje glasuju za i protiv, unose se u dnevnik svakog doma. Ako predsjednik ne vrati bilo koji prijedlog zakona u roku od deset dana (osim nedjelje) nakon što mu je predočen, isti će biti zakon, kao Manner kao da ga je potpisao, osim ako Kongres njihovim odgodom spriječi njegov povratak, u kojem slučaju to neće biti zakon.
Svaka naredba, rezolucija ili glasanje kojem je potrebna saglasnost Senata i Zastupničkog doma (osim u slučaju odlaganja) bit će predstavljeni predsjedniku Sjedinjenih Država; i prije nego što ista stupi na snagu, odobri je ili ga ne odobrava dvije trećine Senata i Predstavničkog doma, prema Pravilima i ograničenjima navedenim u slučaju prijedloga zakona.

Odjeljak. 8.

Kongres će imati moć postavljanja i prikupljanja poreza, carina, uloga i trošarina, plaćanja dugova i pružanja zajedničke obrane i opće dobrobiti Sjedinjenih Država; ali sve obveze, ulozi i trošarine bit će jednoobrazni u cijeloj Sjedinjenim Državama;
Posuditi novac na kredit Sjedinjenih Država;
Regulirati trgovinu sa stranim narodima, među nekoliko država i s indijanskim plemenima;
Uspostaviti jedinstveno Pravilo naturalizacije i jedinstvene zakone o stečaju širom Sjedinjenih Država;
Za kovanje novca, reguliranje njegove vrijednosti i stranih kovanica i utvrđivanje standarda utega i mjera;
Predvidjeti kaznu za krivotvorenje vrijednosnih papira i trenutnih novčića Sjedinjenih Država;
Za osnivanje poštanskih ureda i poštanskih cesta;
Promicati napredak znanosti i korisne umjetnosti tako što će ograničeno vrijeme osigurati autorima i izumiteljima, ekskluzivno pravo na svoja pisanja i otkrića ;
Kako bi formirali sudove niže od vrhovnog suda;
Definirati i kazniti gusarstva i krivična djela počinjena na otvorenom moru i kaznena djela protiv zakona naroda ;
Proglasiti rat, odobriti markijska i odvratna pisma i donijeti pravila koja se tiču ​​zarobljavanja na zemlji i vodi ;
Podizanje i potpora vojskama, ali nikakva prisvajanja novca za tu upotrebu neće biti dulje od dvije godine ;
Za pružanje i održavanje mornarice;
Donošenje Pravilnika o upravljanju i reguliranju kopnenih i mornaričkih snaga;
Kako bi se osiguralo pozivanje milicije da izvršava zakone Unije, suzbijanje ustanka i odbacivanje invazija ;
Omogućiti organiziranje, naoružavanje i discipliniranje milicije i upravljanje takvim njihovim dijelom koji se može zaposliti u Službi Sjedinjenih Država, a pridržavati se država, odnosno imenovanja časnika i tijela za obuku Milicija prema disciplini koju propisuje Kongres;
Provoditi ekskluzivno zakonodavstvo u svim slučajevima u takvom okrugu (koji ne prelazi kvadrat od deset milja), presjedanjem određenih država i prihvaćanjem Kongresa, postati sjedište vlade Sjedinjenih Država, i djelovati poput vlasti nad svim mjestima koja je kupio Saglasnost zakonodavstva države u kojoj će biti isto, za podizanje utvrda, časopisa, arsenala, pristaništa i drugih potrebnih zgrada;
Da bi se napravili svi zakoni koji su potrebni i valjani za izvršavanje prethodnih sila, kao i svih ostalih ovlasti koje ovaj Ustav ima u Vladi Sjedinjenih Država ili u bilo kojem odjeljenju ili službeniku istih.

Odjeljak. 9.

Migracija ili uvoz takvih osoba koje bilo koja od država koje postoje postoje smatrat će ispravnim priznati, Kongres ne zabranjuje prije godine tisuću osam stotina i osam, ali na takav uvoz može se uvesti porez ili porez, ne prelazi deset dolara za svaku osobu.
Privilegija pisma Habeas Corpus neće biti suspendovana , osim ako to u slučajevima pobune ili invazije javna sigurnost ne može zahtijevati.
Ne može se donijeti akt o osnivanju ili ex post facto zakon .
Porez, ili drugi izravni porez, neće se postavljati, osim ako je to proporcionalno popisu ili popisu koji je ovdje naveden, prije nego što se uputi.
Na predmete koji se izvoze iz bilo koje države ne utvrđuje se porez ili porez .
Nikakva Uredba o trgovini ili prihodu lukama jedne države ne daje prednost pred onim u drugoj državi: niti plovila koja su vezana za ili iz jedne države moraju biti obvezna ući, očistiti ili platiti carine u drugoj državi.
Novac se neće uzimati iz riznice, ali u skladu s zakonskim sredstvima; a povremeno se objavljuju Izvještaj i račun primitaka i izdataka cjelokupnog javnog novca.
Sjedinjene Države neće dodijeliti nikakvu plemićku titulu : i niti jedna osoba koja ima pri sebi neki ured za zaradu ili povjerenje, bez saglasnosti Kongresa neće prihvatiti bilo koji poklon, osnivanje, ured ili naslov bilo koje vrste , od bilo kojeg kralja, princa ili strane države.

Odjeljak. 10.

Nijedna država ne smije ući ni u jedan ugovor, savez ili konfederaciju; dodjeljuju marka i odmazdu; novčić novac; emitiraju mjenice; napravite bilo koju stvar osim zlatnog i srebrnog novca na tenderu za plaćanje dugova; usvojiti bilo koji Ugovorni akt, ex post facto zakon ili zakon koji utječe na obvezu ugovora ili dodijeliti plemićko vlasništvo.
Nijedna država ne može bez pristanka Kongresa postaviti bilo kakav uvoz ili carinu na uvoz ili izvoz, osim onoga što je apsolutno potrebno za provođenje zakona o inspekciji: i neto proizvođenja svih dažbina i uvoza, koje je postavila bilo koja država na uvoz ili Izvoz će biti za upotrebu riznice Sjedinjenih Država; i svi takvi zakoni podliježu reviziji i kontroli Kongresa.
Nijedna država, bez pristanka Kongresa, ne može položiti bilo kakvu dužnost tonaže, držati trupe ili ratne brodove u vrijeme mira, ne smije sklapati bilo kakav sporazum ili sporazum s drugom državom, ili sa stranom silom, niti se uključiti u rat, osim ako zapravo upadnuta ili u tako neposrednoj opasnosti da neće priznati odgađanja.

Članak. II.

Odjeljak. 1.

Izvršna vlast dodijeljena je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država. Ured će obnašati tijekom razdoblja od četiri godine, a zajedno s potpredsjednikom, izabranim za isti pojam, bit će izabran, kako slijedi
Svaka država imenuje na takav način na koji zakonodavstvo može da usmjeri broj birača, jednak ukupnom broju senatora i predstavnika na koje država može imati pravo u Kongresu: ali nijedan senator ili predstavnik ili osoba koja ima Ured povjerenja ili profita u Sjedinjenim Državama bit će imenovan biračem.
Birači će se sastati u svojim državama i glasati glasačkim listićem za dvije osobe od kojih jedan najmanje neće biti stanovnik iste države sa sobom. Sastavit će popis svih osoba za koje je glasala i broja glasova za svakoga; koju će popis potpisati i ovjeriti, i proslijediti zapečaćenom sjedištu Vlade Sjedinjenih Država, upućenom predsjedniku Senata. Predsjednik Senata , u nazočnosti Senata i Predstavničkog doma, otvara sve potvrde, a zatim se broje glasovi. Osoba s najvećim brojem glasova bit će predsjednik, ako je taj broj većina od ukupnog broja imenovanih birača; a ako ima više onih koji imaju takvu većinu i imaju jednak broj glasova, tada će Zastupnički dom glasati jednim od njih za predsjednika; a ako nijedna osoba nema većinu, onda će spomenuti dom s pet najvišeg broja popisa na isti način načiniti predsjednika. Ali kod odlučivanja predsjednika, glasove uzimaju države, pri čemu predstavništvo svake države ima jedan glas; Kvorum za ovu svrhu sastoji se od člana ili članova iz dvije trećine država, a za izbor je potrebna većina svih država. U svakom slučaju, nakon izbora predsjednika, osoba koja ima najveći broj birača postaje potpredsjednik. No, ako se trebaju ostati dva ili više, koji imaju jednake glasova, Senat će chuse od njih glasovanjem potpredsjednik.
Kongres može odrediti vrijeme izazivanja birača i dan kada će oni dati svoj glas ; koji će Dan biti isti u cijeloj Sjedinjenim Državama.
Niti jedna osoba osim prirodno rođenog građanina ili državljanina Sjedinjenih Država u vrijeme donošenja ovog Ustava nema pravo na Ured predsjednika; niti jedna osoba neće imati pravo na taj ured koji nije navršio trideset pet godina, a četrnaest je godina prebivalište u Sjedinjenim Državama.
U slučaju uklanjanja predsjednika s dužnosti ili njegove smrti, ostavke ili nemogućnosti obnašanja ovlasti i dužnosti navedenog Ureda, isto će prenijeti na potpredsjednika, a Kongres zakonom može predvidjeti slučaj o uklanjanju, smrti, ostavci ili nesposobnosti, kako predsjednika, tako i potpredsjednika, izjavljujući koji će službenik tada djelovati kao predsjednik, a takav će dužnosnik postupati u skladu s tim dok se invalidnost ne ukloni ili ne bude izabran predsjednik.
Predsjednik je dužan, na navedenoj Times, primiti za svoje usluge, kompenzacije, koja ne smije biti encreased , niti smanjivati tijekom razdoblja za koje on će biti izabran, a on neće primiti u tom razdoblju bilo koji drugi prihod iz Sjedinjenih Američkih Država, ili bilo koji od njih.
Prije nego što uđe u izvršenje svoga ureda, položit će sljedeću zakletvu ili potvrdu: - "Svečano se zaklinjem (ili tvrdim) da ću vjerno izvršavati Ured predsjednika SAD-a i da ću najbolje što mogu Sposobnost, očuvanje, zaštita i obrana Ustava Sjedinjenih Država. "

Odjeljak. 2.

Predsjednik će biti zapovjednik vojske i mornarice Sjedinjenih Država i milicija nekoliko država, kad su pozvani u stvarnu službu Sjedinjenih Država; on može tražiti Mišljenje, u pisanom obliku, od glavnog službenika u svakom izvršnom odjeljenju, o bilo kojem predmetu koji se odnosi na dužnosti njihovih ureda, a on će biti ovlašten odobriti tužbe i pomilovanja za djela protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima nemoći.
Imat će, putem i uz Savjet i saglasnost Senata, sklapanje Ugovora pod uvjetom da se dvije trećine prisutnih senatora slože; te će imenovati, a uz Savjet i saglasnost Senata imenovat će veleposlanike, druge javne ministre i konzule, suce Vrhovnog suda i sve ostale službenike Sjedinjenih Država, čija imenovanja ovdje nisu drugačije predviđena i koji će se utvrditi zakonom: ali Kongres može zakonom odrediti imenovanje nižih službenika, ako oni to smatraju odgovarajućim, u samoj predsjednici, na sudovima ili na šefovima odjela.
Predsjednik će imati moć popuniti sva slobodna radna mjesta koja mogu nastati za vrijeme stanke u Senatu, dodjeljivanjem komisija koje istječu na kraju njihove sljedeće sjednice.

Odjeljak. 3.

S vremena na vrijeme daje Kongresu podatke o državi Unije i preporučuje njihovom razmatranju takve mjere koje on ocijeni potrebnim i prikladnim; on može, u izvanrednim prilikama, sazvati oba doma ili bilo koji od njih, a u slučaju neslaganja među njima, s obzirom na vrijeme odgađanja, može ih odgoditi na vrijeme koje on smatra odgovarajućim; primat će veleposlanike i ostale javne ministre; pobrinut će se da se zakoni budu vjerno izvršeni i povjerit će sve dužnosnike Sjedinjenih Država.

Odjeljak. 4.

Predsjednik, potpredsjednik i svi državni dužnosnici Sjedinjenih Država bit će smijenjeni iz Ureda za ometanje i osuđivanje, izdaju, podmićivanje ili druge visoke zločine i prekršaje.

Članak III.

Odjeljak. 1.

Sudska vlast Sjedinjenih Država ima jedan vrhovni sud i na nižim sudovima kao što Kongres može s vremena na vrijeme odrediti i uspostaviti. Suci, i vrhovni i niži sudovi, svoje će dužnosti držati za vrijeme dobrog ponašanja i u navedenim vremenima dobit će za svoje usluge odštetu, koja se ne smije umanjivati ​​tijekom njihova nastavka u funkciji.

Odjeljak. 2.

Sudska vlast proširiće se na sve slučajeve, u Zakonu i jednakosti, koji proizlaze iz ovog Ustava, Zakoni Sjedinjenih Država i Ugovori, ili koji će se donijeti pod njihovom vlasti; - na sve predmete koji utječu na ambasadore, druge javne ministre i konzuli; - za sve slučajeve admiraliteta i pomorskog pravosuđa; - za kontroverze u kojima će Sjedinjene Države biti stranke; - za sporove između dvije ili više država; - između države i državljana druge države, između državljana različitih državljana Države, - između državljana iste države koji traže zemljište po grantovima različitih država, i između države, ili njenih državljana, i stranih država, državljana ili subjekata.
U svim slučajevima koji utječu na veleposlanike, druge javne ministre i konzule i onima u kojima je država stranka, vrhovni sud ima izvornu nadležnost. U svim ostalim predmetima koji su ranije spomenuti, Vrhovni sud ima žalbene nadležnosti, i po zakonu i o činjenicama, s takvim iznimkama, i prema pravilima koje donosi Kongres.
Suđenje svim zločinima, osim u slučajevima počinjenja, vodi žiri; a takvo se suđenje održava u državi u kojoj su navedeni zločini počinjeni; ali ako nije počinjeno u bilo kojoj državi, suđenje će biti na takvom mjestu ili mjestima koje Kongres može zakonom odrediti.

Odjeljak. 3.

Izdaja protiv Sjedinjenih Država sastoji se samo od vođenja rata protiv njih ili u pridržavanju njihovih neprijatelja, pružanja im pomoći i ugode. Nijedna osoba ne može biti osuđena za izdaju osim ako je svjedočila dva svjedoka istog otvorenog zakona ili ako bi se priznalo na otvorenom sudu.
Kongres će biti ovlašten proglasiti kaznu izdajstva, ali nijedan napadač izdajstva neće raditi korupciju krvi ili oduzimanje, osim tokom života stečene osobe.

Članak. IV.

Odjeljak. 1.

Potpuna vjera i zasluge daju se u svakoj državi javnim aktima, zapisnicima i sudskim postupcima svake druge države. A Kongres može općim zakonima propisati način na koji će se dokazivati ​​takvi akti, zapisi i postupci i njihov učinak.

Odjeljak. 2.

Građani svake države imaju pravo na sve privilegije i imunitete građana u nekoliko država.
Osoba optužena u bilo kojoj državi za izdaju, krivično djelo ili drugi zločin, koja će pobjeći iz pravde i naći se u drugoj državi, na zahtjev izvršnog tijela države iz koje je pobjegla bit će predata i biti smijenjena državi koja ima nadležnost za zločin.
Niti jedna osoba držana na službi ili radu u jednoj državi, u skladu sa svojim zakonima, koja pobjegne u drugu državu, ne može, u skladu s bilo kojim zakonom ili odredbom koja je sadržana u njoj, biti otpuštena iz takve službe ili rada , ali će se predati na zahtjev stranke da kome takva usluga ili rad mogu biti dužni.

Odjeljak. 3.

Kongres može primiti nove države u ovu uniju; ali nova država neće biti formirana ili podignuta u nadležnosti bilo koje druge države; niti bilo koja država može biti stvorena spajanjem dviju ili više država, ili njihovih dijelova, bez pristanka zakonodava dotičnih država, kao i Kongresa.
Kongres će imati moć raspolaganja i donošenje svih potrebnih pravila i propisa koji poštuju teritorij ili drugu imovinu koja pripada Sjedinjenim Državama; i ništa u ovom Ustavu ne smije se tumačiti tako da predrasudi bilo koje tvrdnje o Sjedinjenim Državama ili bilo kojoj određenoj državi.

Odjeljak. 4.

Sjedinjene Države jamče svakoj državi u ovoj uniji republikanski oblik vlasti i štitit će ih od invazije; i na primjenu zakonodavne vlasti, ili izvršne vlasti (kada se zakonodavstvo ne može sazvati), protiv nasilja u obitelji.

Članak. V.

Kongres će, kad god dvije trećine oba doma ocijene potrebnim, predložiti izmjene i dopune ovog Ustava ili, na primjenu zakonodavnih propisa dvije trećine nekoliko država, sazvat će Konvenciju za predlaganje izmjena i dopuna, koja u oba slučaja , vrijede za sve namjere i svrhe, kao dio ovog Ustava, ako ih ratificiraju zakonodavstvo tri četvrtine nekoliko država ili Konvencije u tri njegove četvrti, jer jedan ili drugi način ratifikacije može predložiti Kongres; Pod uvjetom da nijedna izmjena i dopuna koja se može učiniti prije godine tisuću osam stotina i osam na bilo koji način neće utjecati na prvu i četvrtu klauzulu u devetom odjeljku prvog članka; i da niti jedna država bez njezinog pristanka ne može biti lišena jednakog prava glasa u Senatu.

Članak. VI.

Svi dugovi ugovoreni i angažmani sklopljeni prije donošenja ovog Ustava vrijedit će protiv Sjedinjenih Država prema ovom Ustavu, kao i prema Konfederaciji.
Ovaj Ustav i zakoni Sjedinjenih Država koji će se donijeti u skladu s njim; i svi Ugovori ili sklopljeni pod Vlašću Sjedinjenih Država vrhovni su zakon Zemlje; a suci u svakoj državi bit će vezani za svaku, bilo koju stvar u Ustavu ili zakonima bilo koje države na Suprotno bez obzira.
Prije spomenuti senatori i zastupnici i članovi nekoliko državnih zakonodavnih tijela, te svi izvršni i sudski službenici, kako Sjedinjenih Država tako i nekoliko država, obvezuju se zakletvom ili potvrdom da podrže ovaj ustav; ali nikakav vjerski ispit nikada se neće zahtijevati kao kvalifikacija za bilo koji ured ili javno povjerenje pod Sjedinjenim Državama.

Članak. VII.

Ratifikacija konvencija devet država bit će dovoljna za uspostavu ovog Ustava između država koje ga isti ratificiraju.
Riječ, "the", prepletena između sedme i osme crte prve stranice, a riječ "trideset" koja je dijelom napisana Erazureom u petnaestom retku prve stranice, riječi su "pokušane" prelazeći između trideset druge i trideset treće retke prve stranice i Riječ "the" prepletene su između četrdeset treće i četrdeset četvrte linije druge stranice.
Potvrđuje tajnik Williama Jacksona
učinjeno u Konvenciji jednoglasnim pristankom država koje predstavljaju sedamnaesti rujan u godini našeg Gospoda hiljadu sedamsto osamdeset i sedamnaestog i nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država dvanaesti u svjedok čega smo ovdje potpisali naša imena ,
G °. Washington: Presidt i zamjenik iz Virginije.
New Hampshire: John Langdon, Nicholas Gilman
Massachusetts: Nathaniel Gorham, Rufus King
Connecticut: Wm: Saml . Johnson, Roger Sherman
New York: Alexander Hamilton
New Jersey: Wil: Livingston, David Brearly , Wm. Paterson, Jona : Dayton
Pennsylvania: B. Franklin, Thomas Mifflin, Robt . Morris, Geo. Klimer, Thos. FitzSimons , Jared Ingersoll, James Wilson, Gouv Morris
Delaware: Geo: Read, Gunning Bedford jun , John Dickinson, Richard Bassett, Jaco : Metla
Maryland: James McHenry, Dan Svetog Thosa. Jenifer, Danl Carroll
Virginia: John Blair--, James Madison Jr.
Sjeverna Karolina: Wm. Blount, Richd . Dobbs Spaight , Hu Williamson
Južna Karolina: J. Rutledge, Charles Cotesworth Pinckney, Charles Pinckney, Pierce Butler
Gruzija: William Few, Abr Baldwin

Nacrt prava:

Ustavne izmjene 1-10 čine ono što je poznato kao „Bill of Rights“.
Dana 25. rujna 1789. godine, prvi Kongres Sjedinjenih Država predložio je 12 izmjena Ustava. Zajednička rezolucija Kongresa iz 1789. kojom se predlažu izmjene i dopune izložena je u Rotundi u Nacionalnom arhivskom muzeju. Deset od predloženih 12 amandmana ratificirano je tri četvrtine državnih zakonodavstava 15. prosinca 1791. Ratificirani članci (članci 3–12) predstavljaju prvih 10 izmjena Ustava, odnosno Bill of Rights of US. Godine 1992., 203 godine nakon što je predložen, članak 2. ratificiran je kao 27. amandman Ustava. Članak 1. nikada nije ratificiran .

Transkripcija zajedničke rezolucije Kongresa iz 1789. kojom se predlaže 12 izmjena i dopuna američkog ustava

Kongres Sjedinjenih Država počeo je i održao se u New Yorku, u srijedu , četvrtog ožujka , tisuću sedamsto osamdeset devet.
THE konvencije iz brojnih država, nakon što je u vrijeme njihovog usvajanja Ustava, izrazio želju da bi se spriječilo pogrešno tumačenje ili zlouporabu svojih ovlasti, da daljnje utvrđenja i restriktivne klauzule treba dodati : A što se širi tlo povjerenje javnosti u Vladu na najbolji način će osigurati korisne ciljeve njene institucije.
ODLUČENE od Senata i Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država u Kongresu okupljene, dvije trećine oba doma se slažu da sljedeći članci predlažu zakonodavcima nekoliko država kao izmjene Ustava Sjedinjenih Država, svi ili bilo koji od tih članaka, ako su ratificirani tri četvrtine spomenutih zakonskih propisa, valjani za sve namjere i svrhe, kao dio spomenutog Ustava; tj.
ČLANICI uz dodatak i izmjenu Ustava Sjedinjenih Američkih Država, koji je Kongres predložio i ratificirao zakonodavstvom nekoliko država, u skladu s petim člankom prvobitnog Ustava.
Članak prvi ... Nakon prvog nabrajanja prvog članka Ustava, bit će po jedan predstavnik na svakih trideset tisuća, sve dok taj broj ne bude sto, nakon čega će udio tako regulirati Kongres, na svakih četrdeset tisuća osoba ne može biti manje od sto zastupnika, niti manje od jednog predstavnika, dok broj zastupnika ne bude dvjesto; nakon čega će udio tako regulirati Kongres da na svakih pedeset tisuća osoba ne može biti manje od dvjesto zastupnika, niti više od jednog predstavnika.
Članak drugi ... Ni jedan zakon koji mijenja naknadu za usluge senatora i zastupnika neće stupiti na snagu dok se ne interveniraju izbori za zastupnike.
Članak treći ... Kongres neće donijeti zakon koji poštuje ustanovu religije ili zabranjuje njeno slobodno vršenje; ili smanjujući slobodu govora ili tiska; ili pravo naroda da se mirno okuplja i da moli Vladu za naknadu pritužbi.
Članak četvrti ... dobro regulirana milicija, što je potrebno za sigurnost slobodne države, pravo ljudi da bi i naoružanja medvjeda, ne smije biti povrijeđena.
Članak peti ... Ni jedan Vojnik se u vrijeme mira ne smije smjestiti u bilo koju kuću, bez pristanka Vlasnika, niti u vrijeme rata, ali na način kako je to propisano zakonom.
Članak šesti ... Pravo naroda da bude zaštićeno u svojim osobama, kućama, dokumentima i učincima, protiv nerazumnih pretraga i napadaja, ne smije se povrijediti, niti se mogu izdati potjernice, ali na vjerojatan razlog, koje podržava Oath ili potvrdu, posebno opisujući mjesto pretraživanja i osobe ili stvari koje treba oduzeti.
Članak sedmi ... Nijedna osoba neće biti odgovorna za glavni ili drugi zloglasni zločin, osim ako je podnijeta optužnica ili optužnica Velikog žirija, osim u slučajevima koji nastaju u kopnenim ili pomorskim snagama ili u miliciji, kada u stvarnoj službi u vrijeme rata ili javne opasnosti; niti jedna osoba može biti podvrgnuta istom prekršaju dvaput u opasnosti od života ili udova; niti će u bilo kojem krivičnom predmetu biti primoran biti svjedok protiv sebe, niti biti lišen života, slobode ili imovine bez propisnog postupka; niti se privatna imovina smije uzimati u javnu upotrebu bez ikakve naknade.
Članak osmi ... U svim kaznenim progonima optuženi će uživati ​​pravo na brzo i javno suđenje nepristranim porotom države i okruga u kojem je počinjeno zločin, koji je okrug prethodno utvrđen zakonom i da budu obaviješteni o prirodi i uzroku optužbe; suočiti se sa svjedocima protiv njega; imati obavezni postupak za privođenje svjedoka u njegovu korist i pružiti pomoć branitelja za njegovu obranu .
Članak deveti ... U tužbama po općem zakonu, u kojima kontroverzna vrijednost prelazi dvadeset dolara, pravo suđenja porote će se sačuvati , a žiri ne mora preispitati činjenica, u suprotnom će se preispitati na bilo kojem Sudu u Sjedinjene Države, nego prema pravilima zajedničkog prava.
Članak deseti ... Neće se zahtijevati pretjerana kaucija, niti prekomjerne novčane kazne, niti okrutne i neuobičajene kazne.
Članak jedanaesti ... Nabrajanje određenih prava u Ustavu ne smije se tumačiti da negira ili omalovažava druge koji su zadržani od strane naroda.
Članak dvanaesti ... Ovlaštenja koja Ustavom nisu delegirane Sjedinjenim Državama, a nije ih država zabranila, pridržavaju se države, odnosno narod.
POSVJEDOČITI,
Frederick Augustus Muhlenberg, predsjedavajući Zastupničkog doma
John Adams, potpredsjednik Sjedinjenih Država i predsjednik Senata
John Beckley, činovnik Predstavničkog doma.
Sam. Otis tajnik Senata

Američki račun o pravima

Preambula The Zakon o pravima

Kongres Sjedinjenih Država
počeo je i održao se u New Yorku, u
srijedu , četvrtog ožujka , tisuću sedamsto osamdeset devet.
THE konvencije iz brojnih država, nakon što je u vrijeme njihovog usvajanja Ustava, izrazio želju da bi se spriječilo pogrešno tumačenje ili zlouporabu svojih ovlasti, da daljnje utvrđenja i restriktivne klauzule treba dodati : A što se širi tlo povjerenje javnosti u Vladu na najbolji način će osigurati korisne ciljeve njene institucije.
ODLUČENE od Senata i Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država u Kongresu okupljene, dvije trećine oba doma se slažu da sljedeći članci predlažu zakonodavcima nekoliko država kao izmjene Ustava Sjedinjenih Država, svi ili bilo koji od tih članaka, ako su ratificirani tri četvrtine spomenutih zakonskih propisa, valjani za sve namjere i svrhe, kao dio spomenutog Ustava; tj.
ČLANICI uz dodatak i izmjenu Ustava Sjedinjenih Američkih Država, koji je Kongres predložio i ratificirao zakonodavstvom nekoliko država, u skladu s petim člankom prvobitnog Ustava.
Napomena: Sljedeći je tekst transkript prvih deset izmjena Ustava u izvornom obliku. Ti su amandmani ratificirani 15. prosinca 1791. i tvore se pod nazivom „zakona o pravima“.

Amandman I

Kongres neće donijeti zakon koji poštuje ustanovu religije ili zabranjuje njeno slobodno vršenje; ili smanjujući slobodu govora ili tiska; ili pravo naroda da se mirno okuplja i da moli Vladu za naknadu pritužbi.

Izmjena II

Dobro regulirana milicija, što je potrebno za sigurnost slobodne države, pravo ljudi da bi i naoružanja medvjeda, ne smije biti povrijeđena.

Amandman III

Ni jedan Vojnik se u vrijeme mira ne smije smjestiti u bilo koju kuću, bez pristanka Vlasnika, niti u vrijeme rata, ali na način kako je to propisano zakonom.

Amandman IV

Pravo ljudi da budu zaštićeni u svojim osobama, kućama, dokumentima i učincima protiv nerazumnih pretraga i zaplena ne sme se povrijediti i niti jedan nalog neće izdati, ali na vjerojatan razlog, potkrijepljen zakletvom ili izjavom, a posebno opisujući mjesto za pretragu i osobe ili stvari koje treba oduzeti.

Amandman V

Nijedna osoba neće biti odgovorna za glavni ili drugi zloglasni zločin, osim ako je podnijeta optužnica ili optužnica Velikog žirija, osim u slučajevima koji se pojavljuju u kopnenim ili pomorskim snagama, ili u miliciji, kada su bili u stvarnoj službi u vremenu od Ratna ili javna opasnost; niti jedna osoba može biti podvrgnuta istom prekršaju dvaput u opasnosti od života ili udova; niti će u bilo kojem krivičnom predmetu biti primoran biti svjedok protiv sebe, niti biti lišen života, slobode ili imovine bez propisnog postupka; niti se privatna imovina smije uzimati u javnu upotrebu bez ikakve naknade.

Amandman VI

U svim kaznenim progonima optuženi će uživati ​​pravo na brzo i javno suđenje nepristranim porotom države i okruga u kojem je počinjeno zločin, koji okrug je ranije utvrđen zakonom i o kojem će biti obaviješten priroda i razlog optužbe; suočiti se sa svjedocima protiv njega; imati obavezni postupak za privođenje svjedoka u njegovu korist i pružiti pomoć branitelja za njegovu obranu .

Amandman VII

U odijelima prema općem pravu, gdje vrijednost osporavanja prelazi dvadeset dolara, pravo suđenja porote će se sačuvati , a porota ne preispituje niti jedna činjenica koja se preispituje na drugi način biti preispitana na bilo kojem sudu u Sjedinjenim Državama, nego prema pravilima zajedničkog prava.

Amandman VIII

Neće se zahtijevati pretjerano jamstvo, niti se previsoke novčane kazne, niti okrutne i neuobičajene kazne.

Amandman IX

Nabrajanje nekih prava u Ustavu ne smije se tumačiti da negira ili omalovažava druge koji su zadržani od strane naroda.

Amandman X

Ovlaštenja koja Ustavom nisu delegirana Sjedinjenim Državama, a ona ih državama nije zabranila, pridržavaju se države, odnosno narod.

 

Ustav: Izmjene i dopune 11-27

Ustavne izmjene 1-10 čine ono što je poznato kao „Bill of Rights“. Izmjene i dopune 11-27 navedene su u nastavku.

IZMJENA XI

Prošao Kongres 4. ožujka 1794. Ratificiran 7. veljače 1795.
Napomena: članak III. Odjeljak 2. Ustava izmijenjen je izmjenom 11.
Sudska ovlast Sjedinjenih Država ne smije se tumačiti tako da obuhvaća bilo kakvu parnicu zakona ili pravičnosti, pokrenutu ili procesuiranu protiv neke od Sjedinjenih Država od strane državljana druge države, ili na državljane ili subjekte bilo koje strane države .

IZMJENA XII

Prošao Kongres 9. prosinca 1803. Ratificiran 15. lipnja 1804. godine.
Napomena: Dio članka II stavak 1. Ustava je istisnuo je 12. amandman.
Birači će se sastati u njihovim državama i glasati glasačkim listićem za predsjednika i potpredsjednika, od kojih barem jedan neće biti stanovnik iste države; oni će u svojim glasačkim listićima imenovati osobu za koju je glasao za predsjednika, a na različitim glasačkim listićima osoba koja je glasala za potpredsjednika, a oni će praviti različite liste svih osoba koje su glasale za predsjednika i svih osoba koje su glasale za potpredsjednika i o broju glasova za svakoga, na popisu koje će potpisati i ovjeriti, te ih proslijediti zapečaćenim u sjedište vlade Sjedinjenih Država, upućenim predsjedniku Senata; - predsjednik Senata, u prisutnosti Senata i Predstavničkog doma, otvara sve potvrde i glasovi se tada broje; - osoba koja ima najveći broj glasova za predsjednika je predsjednik, ako je taj broj većinom od ukupnog broja imenovanih birača; a ako nijedna osoba nema takvu većinu, onda od osoba s najvišim brojem ne većim od tri na listi onih koji su glasali za predsjednika, Zastupnički dom bira odmah, glasovanjem, predsjednika. Ali pri izboru predsjednika glasove imaju države, pri čemu svaka država ima jedan glas; kvorum u tu svrhu sastoji se od člana ili članova iz dvije trećine država, a za izbor je potrebna većina svih država. [ A ako Zastupnički dom ne odabere predsjednika svaki put kad pravo izbora prelazi na njih, prije četvrtog dana sljedećeg ožujka, tada će potpredsjednik djelovati kao predsjednik, kao u slučaju smrti ili drugog ustavnog invalidnost predsjednika. -] * Osoba koja ima najveći broj glasova potpredsjednika, bit će potpredsjednik, ako je taj broj većinom od ukupnog broja imenovanih birača, a ako nijedna osoba nema većinu, tada dva najveći broj na listi, potpredsjednik bira Senat; kvorum za tu svrhu sastoji se od dvije trećine ukupnog broja senatora, a za izbor je potrebna većina čitavog broja. Ali nijedna osoba koja ustavno ne ispunjava dužnost predsjednika neće imati pravo potpredsjednika Sjedinjenih Država. * Izmijenjen člankom 20. 20. amandmana.

IZMJENA XIII

Donio Kongres 31. siječnja 1865. Ratificiran 6. prosinca 1865. godine.
Napomena: Dio Članku IV, odjeljak 2, Ustava je istisnuo je 13. amandman.

Odjeljak 1.

Ni ropstvo ni prisilno ropstvo, osim kao kazna za zločin za koji je stranka bila pravomoćno osuđena , neće postojati u Sjedinjenim Državama ili bilo kojem drugom mjestu podložnom njihovoj nadležnosti.

Odjeljak 2.

Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XIV

Prošao Kongres 13. lipnja 1866. Ratificiran 9. srpnja 1868. godine.
Napomena: članak I., odjeljak 2. Ustava izmijenjen je odjeljkom 2. 14. amandmana.

Odjeljak 1.

Sve osobe rođene ili naturalizirane u Sjedinjenim Državama, i za koje vrijede njihova nadležnost, državljani su Sjedinjenih Država i države u kojoj imaju prebivalište. Nijedna država ne smije donijeti i provesti nijedan zakon koji će ukinuti povlastice ili imunitet građana Sjedinjenih Država; niti će bilo koja država lišiti bilo koju osobu života, slobode ili imovine bez odgovarajućeg postupka; niti jednoj osobi u njenoj nadležnosti ne uskratiti kvalitetnu zaštitu zakona.

Odjeljak 2.

Zastupnici će biti raspoređeni u nekoliko država prema njihovom broju, brojeći ukupan broj osoba u svakoj državi, isključujući Indijce koji nisu oporezovani. Ali kada se pravo glasa na bilo kojem izboru za izbor birača za predsjednika i potpredsjednika Sjedinjenih Država, predstavnika u Kongresu, izvršnih i sudskih službenika države ili članova njihove zakonodavne vlasti uskraćuje bilo kojem muških stanovnika takve države koji imaju dvadeset i jednu godinu, * i državljana Sjedinjenih Država, ili na bilo koji drugi način skraćeni, osim za sudjelovanje u pobuni ili drugom zločinu, temelj zastupljenosti u njoj će se smanjiti u udio koji broj takvih građana mora imati na ukupan broj muških građana dvadeset i jedne godine u toj državi.

Odjeljak 3.

Nijedna osoba ne može biti senator ili predstavnik u Kongresu, niti birač predsjednika i potpredsjednika, niti obnaša bilo koju dužnost, civilnu ili vojnu, u Sjedinjenim Državama ili bilo kojoj državi, koja je, prije polaganja zakletve, kao član Kongresa ili kao službenik Sjedinjenih Država, ili kao član bilo kojeg državnog zakonodavnog tijela, ili kao izvršni ili sudski službenik bilo koje države, radi podržavanja Ustava Sjedinjenih Država, uključit će se u pobunu ili pobunu protiv isti, ili pružiti pomoć ili utjehu neprijateljima. Ali Kongres može takvom invalidnošću ukloniti dvije trećine svakog doma.

Odjeljak 4.

Valjanost javnog duga SAD-a, zakonski odobrena, uključujući dugove nastale zbog isplate mirovina i naknada za usluge u suzbijanju ustanka ili pobune, ne dovodi se u pitanje . Ali ni Sjedinjene Države niti bilo koja država ne mogu preuzeti ili platiti bilo koji dug ili obvezu nastale kao pomoć ustanku ili pobuni protiv Sjedinjenih Država, niti bilo koji zahtjev za gubitak ili emancipaciju bilo kojeg roba; ali svi takvi dugovi, obveze i potraživanja smatrat će se nezakonitim i nevaljanima.

Odjeljak 5.

Kongres je ovlašten primjenjivim zakonodavstvom provoditi odredbe ovog članka.
* Izmijenjeno odjeljkom 1. 26. amandmana.

IZMJENA XV

Prošao Kongres 26. veljače 1869. Ratificiran 3. veljače 1870. godine.

Odjeljak 1.

Pravo građana Sjedinjenih Država da glasaju ne može uskratiti ili umanjiti niti Sjedinjene Države zbog rase, boje ili prethodnog uvjeta služenja--

Odjeljak 2.

Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XVI

Prošao Kongres 2. srpnja 1909. Ratificiran 3. veljače 1913.
Napomena: članak I, odjeljak 9. Ustava izmijenjen je izmjenom 16.
Kongres će imati moć prikupljanja i prikupljanja poreza na dohodak, iz bilo kojeg izvora, bez raspodjele među nekoliko država i bez obzira na popis ili popis.

IZMJENA XVII

Prošao Kongres 13. svibnja 1912. Ratificiran 8. travnja 1913. godine.
Napomena: članak I, odjeljak 3. Ustava izmijenjen je 17. amandmanom.
Senat Sjedinjenih Država sastoji se od dva senatora iz svake države, koje bira narod ove države, na šest godina; a svaki senator ima jedan glas. Birači u svakoj državi moraju imati kvalifikacije potrebne za birače najbrojnije grane državnih vlasti.
Kada se u predstavništvu bilo koje države u Senatu održe slobodna radna mjesta, izvršna vlast te države izdaje izborne zapise za popunjavanje takvih slobodnih mjesta: Pod uvjetom da zakonodavno tijelo bilo koje države može ovlastiti izvršnu vlast da izvrši privremene sastanke dok narod ne popuni slobodna mjesta po izboru koje zakonodavac može uputiti.
Ova se izmjena ne smije tumačiti tako da utječe na izbor ili mandat bilo kojeg odabranog senatora prije nego što postane valjan kao dio Ustava.

IZMJENA XVIII

Donio Kongres 18. prosinca 1917. Ratificiran 16. siječnja 1919. Otkazan amandmanom 21.

Odjeljak 1.

Nakon godinu dana od ratifikacije ovog članka zabranjena je proizvodnja, prodaja ili prijevoz alkoholnih alkoholnih pića, njihov uvoz ili izvoz iz Sjedinjenih Država i cijelog teritorija podložnog nadležnosti za potrebe pića .

Odjeljak 2.

Kongres i nekoliko država imaju suglasnost da primjenjuju ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

Odjeljak 3.

Ovaj članak neće biti na snazi ​​ako ga zakonodavci nekoliko država, kako je predviđeno Ustavom, ratificiraju kao izmjenu Ustava u roku od sedam godina od dana podnošenja ove Konvencije državama.

IZMJENA XIX

Prošao Kongres 4. lipnja 1919. Ratificiran 18. kolovoza 1920.
Pravo glasa građana Sjedinjenih Država ne može uskratiti ili umanjiti niti Sjedinjene Države zbog spola.
Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XX

Prošao Kongres 2. ožujka 1932. Ratificiran 23. siječnja 1933. godine.
Napomena: članak I., odjeljak 4. Ustava izmijenjen je odjeljkom 2. ovog amandmana. Pored toga, dio 12. amandmana zamijenjen je odjeljkom 3.

Odjeljak 1.

Uvjeti predsjednika i potpredsjednika prestaje u podne 20. dana siječnja, a uvjeti senatora i predstavnika u podne na 3d dana siječnja, u godinama u kojima su takvi uvjeti ne bi završilo, ako ovaj članak je nije ratificiran ; i tada će započeti uvjeti njihovih nasljednika.

Odjeljak 2.

Kongres će se okupljati najmanje jednom u godini, a takav sastanak započinje u 3. Dan siječnja, osim ako zakonom ne odredi drugi dan.

Odjeljak 3.

Ako u vrijeme određeno za početak mandata predsjednika, izabrani predsjednik umre, izabrani potpredsjednik postaje predsjednik. Ako predsjednik ne bude izabran prije roka određenog za početak njegova mandata, ili ako izabrani predsjednik nije ispunio uvjete, tada potpredsjednik bira funkciju predsjednika dok se predsjednik ne kvalificira; a Kongres zakonom može predvidjeti slučaj u kojem niti jedan predsjednik ne bira ni potpredsjednik ne može se kvalificirati, izjavljujući tko će tada djelovati kao predsjednik, ili način na koji će biti izabran onaj tko će djelovati, a takva osoba postupati u skladu s tim dok se predsjednik ili potpredsjednik ne kvalificiraju.

Odjeljak 4.

Kongres može zakonom odrediti slučaj smrti bilo koje osobe od koje Zastupnički dom može izabrati predsjednika svaki put kad na njih ima pravo izbora i za slučaj smrti bilo koje osobe od koga Senat može izabrati potpredsjednika kad god bi na njih imalo pravo izbora.

Odjeljak 5.

Odjeljci 1. i 2. stupaju na snagu 15. listopada nakon ratifikacije ovog članka.

Odjeljak 6.

Ovaj članak neće biti na snazi ​​ako ga zakonodavna tijela tri četvrtine nekoliko država nisu ratificirala kao izmjenu Ustava u roku od sedam godina od dana donošenja.

IZMJENA XXI

Donio Kongres 20. veljače 1933. Ratificiran 5. prosinca 1933. godine.

Odjeljak 1.

Ovime se stavlja van snage osamnaesti članak izmjene Ustava Sjedinjenih Država .

Odjeljak 2.

Prijevoz ili uvoz u bilo kojoj državi, na teritoriju ili posjedu SAD-a za isporuku ili uporabu u njemu od opojnih pića, kršenje njegovih zakona, ovime se zabranjuje .

Odjeljak 3.

Ovaj članak neće raditi, osim ako nije ratificiran kao izmjena Ustava konvencijama u nekoliko država, kako je predviđeno Ustavom, u roku od sedam godina od dana podnošenja ove Konvencije državama od strane Kongresa.

IZMJENA XXII

Prošao Kongres 21. ožujka 1947. Ratificiran 27. veljače 1951. godine.

Odjeljak 1.

Nitko ne može biti biran na dužnost predsjednika više od dva puta, niti osoba koja je obnašala dužnost predsjednika ili vršila dužnost predsjednika dulje od dvije godine mandata na koje je izabrana neka druga osoba za predsjednika. u ured predsjednika više nego jednom. Ali ovaj se članak neće primjenjivati ​​na bilo koju osobu koja obnaša dužnost predsjednika kada je Kongres predložio ovaj članak i ne sprečava bilo koju osobu koja može obnašati dužnost predsjednika ili vršiti dužnost predsjednika tijekom roka unutar kojeg ovaj članak postaje operativan od obnašanja dužnosti predsjednika ili obavljanja dužnosti predsjednika tijekom ostatka mandata.

Odjeljak 2.

Ovaj članak neće biti na snazi ​​ako ga zakonodavna tijela tri četvrtine nekoliko država nisu ratificirala kao amandman na Ustav u roku od sedam godina od dana kad ih Kongres podnese državama.

IZMJENA XXIII

Donio Kongres 16. lipnja 1960. Ratificiran 29. ožujka 1961.

Odjeljak 1.

Distrikt koji čini sjedište vlade Sjedinjenih Država imenuje na način na koji Kongres može voditi:
Broj biraca predsjednika i potpredsjednika jednak je čitavom broju senatora i zastupnika u Kongresu na koje bi Distrikt imao pravo da je država, ali ni u kojem slučaju više od najmanje naseljene države; oni će biti pored onih koje su imenovale države, ali smatrat će se, u svrhu izbora predsjednika i potpredsjednika, biračima koje imenuje država; i sastat će se u Distriktu i obavljati dužnosti koje su predviđene dvanaestim člankom izmjena i dopuna.

Odjeljak 2.

Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XXIV

Prošao Kongres 27. kolovoza 1962. Ratificiran 23. siječnja 1964. godine.

Odjeljak 1.

Pravo građana Sjedinjenih Država da glasaju u bilo kojem primarnom ili drugom izboru za predsjednika ili potpredsjednika, za birače za predsjednika ili potpredsjednika, ili za senatora ili predstavnika u Kongresu, Sjedinjene Države ili bilo koji drugi neće odbiti ili smanjiti Navedite državu zbog neplaćanja bilo kojeg poreza na anketu ili drugog poreza.

Odjeljak 2.

Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XXV

Donio Kongres 6. srpnja 1965. Ratificiran 10. veljače 1967.
Napomena: Na članak II. Odjeljak 1. Ustava utjecao je 25. amandman.

Odjeljak 1.

U slučaju uklanjanja predsjednika s dužnosti ili njegove smrti ili ostavke, potpredsjednik postaje predsjednik.

Odjeljak 2.

Kad god postoji slobodno mjesto u mjestu potpredsjednika, predsjednik će imenovati potpredsjednika koji će dužnost preuzeti nakon potvrđivanja većinom glasova oba doma Kongresa.

Odjeljak 3.

Kad god predsjednik proslijedi predsjedniku pro tempore Senata i predsjedavajućem Zastupničkog doma svoju pismenu izjavu da nije u mogućnosti izvršavati ovlasti i dužnosti svog ureda, i dok im ne preda pismenu izjavu protivno, te ovlasti i dužnosti obavlja potpredsjednik kao vršiteljica dužnosti predsjednika.

Odjeljak 4.

Kad god potpredsjednik i većina bilo glavnih službenika izvršnih odjela ili drugog tijela kao što je Kongres zakonom mogu predvidjeti, proslijediti predsjedniku pro tempore Senata i predsjedavajućem Predstavničkog doma svoju pisanu izjavu da Predsjednik nije u mogućnosti izvršavati ovlasti i dužnosti svog ureda, potpredsjednik će odmah preuzeti ovlasti i dužnosti ureda kao vršitelj dužnosti predsjednika.
Nakon toga, kada predsjednik proslijedi predsjedniku pro tempore Senata i predsjedavajućem Predstavničkog doma, svoju pisanu izjavu da ne postoji nesposobnost, on će obnašati ovlasti i dužnosti svog ureda, osim ako potpredsjednik i većina većine glavni službenici izvršnog odjela ili drugog tijela kao što je Kongres zakonom mogu predvidjeti, dostaviti u roku od četiri dana predsjedniku pro tempore Senata i predsjedavajućem Zastupničkog doma svoju pisanu izjavu da predsjednik ne može ispuniti ovlasti i dužnosti njegova ureda. Nakon toga Kongres odlučuje o tom pitanju, okupljajući se u roku od četrdeset i osam sati, a ne na zasjedanju. Ako Kongres, u roku od dvadeset i jednog dana nakon primitka ove posljednje pisane izjave, ili, ako Kongres ne zasijeda, u roku od dvadeset i jedan dan nakon što se Kongres zatraži okupljanja, odredi dvotrećinskim glasanjem oba doma, da predsjednik nije u mogućnosti izvršavati ovlasti i dužnosti svog ureda, potpredsjednik će i dalje obavljati funkcije istog vršioca dužnosti predsjednika; u protivnom, predsjednik će obnoviti ovlasti i dužnosti svog ureda.

IZMJENA XXVI

Položio Kongres 23. ožujka 1971. Ratificiran 1. srpnja 1971.
Napomena: Izmjena 14. stavka 2. Ustava izmijenjena je odjeljkom 1. 26. amandmana.

Odjeljak 1.

Građani Sjedinjenih Država koji imaju osamnaest godina ili stariji da glasaju ne mogu uskratiti ili umanjiti niti Sjedinjene Države niti jedna država zbog starosti.

Odjeljak 2.

Kongres je ovlašten provesti ovaj članak odgovarajućim zakonodavstvom.

IZMJENA XXVII

Izvorno predložen 25. rujna 1789. Ratificiran 7. svibnja 1992.
Nijedan zakon koji varira naknadu za usluge senatora i zastupnika neće stupiti na snagu dok se ne interveniraju izbori za zastupnike.